Predstavljanje zemlje: Sunce izlazi za Hrvatsku
Sa svojom sunčanom mediteranskom obalom, Hrvatska je jedno od najbrže rastućih tržišta Europe za solarnu energiju. Koristeći svoj potencijal na području obnovljivih izvora Hrvatska može izbjeći uvoz električne energije.
Arnaud Bellanger je menadžer Statkrafta za Francusku. Također je menadžer za Hrvatsku tijekom razvoja poslovanja tvrtke.
Hrvatska se proteže duž sunčanog Jadranskog mora te dalje u središnju Europu prema Panonskoj nizini na sjeveru i planinskom krajoliku Dinarskih Alpa na zapadu. Geografija Hrvatske postavila je ujedno i temelje bogatoj povijesti zemlje u obnovljivoj energiji.
Prva hidroelektrana u zemlji, Jaruga, otvorena je još 1895. Iste te godine, hrvatski grad Šibenik bio je prvi grad u svijetu osvijetljen javnom električnom rasvjetom napajanom izmjeničnom strujom. Istovremeno je, tek nešto ranije, Nikola Tesla, također rođen u Hrvatskoj, stajao iza te iste tehnologije izmjenične struje kada je svoju primjenu našla u prvoj hidroelektrani uopće na svijetu, onoj na slapovima Niagare u Sjedinjenim Američkim Državama.
Kao članica Europske unije, Hrvatska je usvojila Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) koji ima za cilj povećati proizvodni udio električne energije iz obnovljivih izvora s trenutačnih 28 na preko 36 posto do 2030. godine. Energija vode daleko je najveći izvor obnovljive energije u zemlji, ali budući da se ovaj kapacitet već u potpunosti koristi, solarna je energija postala glavni investicijski fokus hrvatskih vlada za godine koje su pred nama.
Hrvatska cilja imati kapacitet solarne energije od 0,77 GW do 2030. te udvostručiti svoju proizvodnju energije iz vjetra na 1,99 GW. Istovremeno, elektrane na ugljen u zemlji trebale bi biti zatvorene i van upotrebe do 2033.
Međutim, razvoj solarnih projekata i projekata energije vjetra ometa dugotrajni postupak dobivanja odgovarajućih dozvola, kaže menadžer Statkrafta za Hrvatsku, Arnaud Bellanger.
“Cijeli proces traje u prosjeku 45 mjeseci za projekte solarne energije, a za projekte energije vjetra može potrajati i do deset godina. Vrijeme obrade tih dozvola dulje je nego u bilo kojoj drugoj zemlji Europske unije”, kaže Bellanger.
Dok su obalna područja u Hrvatskoj najprikladnija za solarnu energiju, postoje dobre mogućnosti za vjetroelektrane u ravnicama i planinama dalje u unutrašnjosti. Cilj zemlje je udvostručiti proizvodnju energije vjetra na blizu 2 GW do 2030.
Glavne prilike
Prema podacima hrvatskog neovisnog operatora prijenosnog sustava (HOPS), 23,5 posto hrvatske potrošnje energije u 2022. bilo je pokriveno uvozom energije po cijenama koje su, zbog energetske krize u Europi, bile izuzetno visoke.
Hrvatska ima u vlasništvu 50 posto nuklearne elektrane Krško u Sloveniji, no električna energija iz ovog izvora ne smatra se uvozom budući da je Hrvatska vlasnik energije na mjestu njezine proizvodnje. Hrvatska nema nuklearnih elektrana na vlastitom teritoriju.
Većina električne energije uvozila se tijekom ljetnih mjeseci. Cilj je učiniti Hrvatsku neovisnom od uvoza energije boljim iskorištavanjem solarnih resursa, posebice na obali duž Jadranskog mora.
“U listopadu 2021., hrvatske vlasti objavile su nova pravila za projekte obnovljive energije ali budući da ona još uvijek nisu stupila na snagu, tržište se nalazi u svojevrsnom limbu. Vlasti sada žele koncentrirati tržište oko velikih developera koji moraju platiti depozit od 7000 eura po instaliranom MW energije. To je značajna promjena”, kaže Bellanger.
Statkraft je 2020. kupio britansku solarnu tvrtku Solarcentury koja je već bila započela s aktivnostima u Hrvatskoj. Statkraft je potom otvorio vlastiti ured u glavnom gradu, Zagrebu, u srpnju 2021.
“Započeli smo u malom obimu jer želimo testirati tržište. U našem uredu Statkrafta u Hrvatskoj trenutačno rade tri osobe, ali planiramo zaposliti još dvije osobe tijekom 2023. Želimo pokazati sposobnost Statkrafta da razvije profitabilne projekte obnovljive energije, pa smo zbog toga sada zaposlili developere projekata koji komuniciraju s općinama i vlasnicima zemljišta kako bi se pronašle odgovarajuće lokacije”, kaže Bellanger.
Statkraft ima za cilj napraviti barem 50 MW kapaciteta u vjetroelektranama i solarnim elektranama godišnje, što je više od 10 posto svih projekata koji su priključeni na hrvatsku električnu mrežu godišnje.
“To znači da ćemo razviti stotine MW, uglavnom solarne energije. Također razmatramo velik projekt vjetroelektrane u južnom dijelu Hrvatske, pa zapravo nastavljamo svoje aktivnosti s obje tehnologije obnovljivih izvora energije”, naglašava Arnaud Bellanger.
Kulturna dimenzija
Ukupno između 15 i 20 zaposlenika Statkrafta radi na aktivnostima u Hrvatskoj, uključujući developere projekata u Zagrebu.
“Koristimo resurse koje već imamo na raspolaganju u Albaniji, Italiji i Francuskoj, a naš tim u Hrvatskoj posjetio je Nizozemsku i Španjolsku kako bi podijelio iskustva s tamošnjim timovima”, rekao je Bellanger.
“Usklađenost” je ključna riječ prilikom ulaganja Statkrafta u Hrvatsku. Smatra se da zemlja ima srednji do visoki rizik od kršenja usklađenosti s etičkim smjernicama koje Statkraft postavlja za svoje cijelo poslovanje.
“Važno je naučiti prilagoditi se novim kulturama prilikom ulaska na nova tržišta. Zbog trenutačnog nedostatka zakona i specifičnih propisa za određene teme i područja u Hrvatskoj, korisno je da naš tim ima podršku i smjernice o pitanjima usklađenosti. Šefica kontinentalne Europe za područja usklađenosti u našoj tvrtki, Paula Pereira, posjećuje tim u Zagrebu svako tromjesečje kako bi razgovarala o dilemama s kojima se susreću ili mogu susresti u danim situacijama”, kaže Arnaud Bellanger.
Činjenice o Hrvatskoj
-
Stanovništvo: 3,8 milijuna
-
Glavni grad: Zagreb
-
Vlast: Republika
-
Predsjednik: Zoran Milanović
-
Predsjednik Vlade: Andrej Plenković
-
Jezik: hrvatski