Razbijanje mitova: „Električni automobili nisu klimatski prihvatljiviji od običnih automobila!“

Rasprava o tome koliko su električni automobili zaista klimatski prihvatljivi s vremena na vrijeme pojavi se u novinama i na društvenim mrežama. Temperatura u ovim debatama zna biti vrlo visoka. Neki ljudi žele zabraniti električna vozila ili barem ukinuti sve pogodnosti koje ona uživaju u Norveškoj – poput izuzeća od cestarina, besplatnog parkiranja i prava vožnje trakama za autobuse. Glavni argument je da poticaji ne odgovaraju klimatskim dobrobitima te da je za proizvodnju električnih automobila potrebno toliko energije da biste jednako tako mogli voziti i fosilni automobil.

Redakcija norveške web-stranice Faktisk.no opovrgnula je tvrdoglavi mit da električni automobili proizvode dvostruko više stakleničkih plinova od fosilnih automobila.

Zamolili smo Vidara Eidea, CCO-a u Statkraftovoj tvrtki Mer koja se bavi e-mobilnošću da prokomentira neke uobičajene tvrdnje o električnim automobilima.

Neki mitovi i činjenice o električnim automobilima

1. „Ako smo zabrinuti što je najbolje za klimu, trebali bismo trošiti novac na kvote ugljika umjesto na subvencioniranje skupih električnih automobila.“

Odgovor: Električni automobili najbolji su za klimu, a klimatske kvote ne rješavaju problem emisija iz prometa vozila. Ako sada kupite novi fosilni automobil, bit će u automobilskoj populaciji mnogo godina i „zaključat ćete“ potrošnju fosilnih goriva i emisije stakleničkih plinova. Postoje i jaki pokazatelji da će cijena električnih automobila značajno pasti, što dodatno oslabljuje argument da su klimatske kvote jeftinije.

2. „Električni automobili zahtijevaju mnogo više energije za proizvodnju nego tradicionalni automobili, posebno zbog baterija. Električni automobili moraju se stoga voziti dulje prije nego što se mogu smatrati automobilima s nultom emisijom.“

Odgovor: Proizvodnja baterija stvara emisije stakleničkih plinova, ali to je prvenstveno zato što se baterije proizvode u Aziji i Kini. Mješavina energetskih izvora i tamo postaje čistija. Kada konačno budemo mogli proizvoditi baterije s električnom energijom iz obnovljivih izvora energije, baterije će biti oslobođene „ugrađenih“ emisija.

3. „Norveška je dio europskog tržišta električne energije. Stoga ne možemo reći da svoje električne automobile vozimo na čistu norvešku hidroenergiju. Energija koju koristimo također se proizvodi iz ugljena i plina.“

Odgovor: Električna energija iz zidnih utičnica u Norveškoj uglavnom dolazi iz hidroelektrana, ali budući da mi i kupujemo i prodajemo energiju, nešto električne energije može katkad biti proizvedeno od ugljena iz inozemstva. Međutim, studije životnog ciklusa pokazale su da su električni automobili ekološki prihvatljiviji od fosilnih automobila čak i kada se u obzir uzme ova mješavina vrsta energija.

4. „Baterije su tempirana ekološka bomba jer se ne mogu ponovno upotrijebiti. Mnoge od njih završe na odlagalištima i pridonose zagađivanju okoliša.“

Odgovor: Baterije za električne automobile neće završiti na odlagalištima otpada − previše su vrijedne da bi se to dogodilo. Danas baterije često dobivaju nov život u elektroenergetskom sustavu kako bi podržale postupno uvođenje energije vjetra i sunca. Nakon toga isplatit će ih se reciklirati jer sadrže vrijedne materijale.

5. „Povećanjem broja električnih automobila povećava se i opterećenje električne mreže. Mora se postaviti više stupova i više snažnih kabela kako bi se zadovoljila potražnja.“

Odgovor: Mreža električne energije može s lakoćom podnijeti više električnih automobila, posebice jer možemo sve više kontrolirati kad se oni danju i noću pune. Naša potreba za jačanjem električne mreže ne proizlazi iz električnih automobila već iz općenitog povećanja elektrifikacije.

6. „Ljudi s električnim automobilima prestaju koristiti javni prijevoz i tako zapravo doprinose ukupnom povećanju prometa.“

Odgovor: Nisam siguran oko ovoga, ali jasno je da pristup autobusnim trakama i smanjenje cestarina, kao što imamo u Norveškoj, mogu korištenje električnih automobila učiniti privlačnijim. S vremenom takve će pogodnosti nestati, a onda će se sve više ljudi ponovno odlučivati za javni prijevoz.

7. „Ljudi koji kupuju električne automobile često posjeduju nekoliko automobila pa zapravo ne doprinose smanjenju broja automobila.”

Odgovor: Sve više i više ljudi koristi električni automobil kao svoj jedini automobil. Vjerojatno postoje neki koji su prije imali samo jedan automobil, a sada kupuju i električni automobil. A mnogi koji bi ionako imali dva automobila sada imaju električni automobil kao drugi automobil. Kratkoročno, to može rezultirati s više automobila, ali ne nužno i s više automobila na cestama.

8. „Proizvodnja baterija za automobile štetna je u pogledu oskudnih i neobnovljivih izvora, posebice litija i drugih plemenitih metala. To nije održivo.“

Odgovor: Nije točno reći da baterije sadrže rijetke resurse. Metali poput kobalta i litija nalaze se na mnogim mjestima, ali kratkoročno će biti nestašica jer će potreba za njima rasti svake godine. Međutim, proizvođači baterija neprestano rade na smanjenju upotrebe najskupljih metala te ćemo u budućnosti dobiti baterije s potpuno drugačijim sastavom od ovih danas.

9. „Električni automobili stvaraju više čestica u zraku jer su teži i uzrokuju veće trošenje asfalta.“

Odgovor: Što je automobil teži, to se više čestica u zraku proizvodi habanjem asfalta, a električni automobili općenito su teži od ekvivalentnih fosilnih automobila. S druge strane, električni automobili ne proizvode emisije čestica niti buku motora, što je značajan problem s fosilnim automobilima.