Ako je Statkraft Low Emissions Scenario slagalica, ovo su dijelovi koji su nam za nju potrebni
Dostizanje Low Emissions Scenario u kojem svijet uspijeva usporiti stopu globalnog zagrijavanja (držeći je ispod granice od 2°C do 2100. godine) zahtijeva usklađivanje nekoliko sila.
Kao svaka dobra slagalica, i ova je složena. Kako bismo shvatili o čemu se radi, zamolili smo višeg analitičara Espena Bakkena Waagø-Wiborga da nam pomogne sastaviti priču analizirajući svih jedanaest dijelova koji su potrebni za postizanje uspješne tranzicije na zelenu energiju.
Tehnološki dio
Uspješna i troškovno učinkovita energetska tranzicija zahtijeva tehnološki razvoj. Veće vjetroturbine, učinkovitiji solarni paneli i razvoj manje zrelih tehnologija, poput vodika i CCUS-a, dovest će do pada cijene obnovljivih tehnologija.
Tržišni dio
Kada je riječ o tržišnoj dinamici, potrebne su vam zdrava ponuda rješenja za čistu energiju i dovoljna potražnja. Ovdje se radi o tome da zelenu tehnologiju učinite povoljnijom i dovoljno dostupnom kako biste na tržištu osigurali dobro uravnoteženu ponudu i potražnju.
Politički dio
Neke tehnologije čiste energije još uvijek su skuplje od svojih fosilnih konkurenata. No, ako čekamo da se tržište samo prilagodi, nećemo imati dovoljno vremena. Potreban je politički pritisak koji potiče zelene alternative, bilo kroz regulaciju ili druge poticaje, tako da izbor čiste energije postane jeftinija, lakša alternativa.
Dio suradnje
Klimatske promjene su globalni problem. Danas je tranzicija jednostrana. Događa se u većoj mjeri u razvijenim zemljama, dok zemlje u razvoju zaostaju. Globalni uspjeh zahtijeva široku suradnju na politikama, regulativi, pa čak i financiranju – i veći i lakši pristup ulaganjima kako bi se pomoglo napretku svih dijelova svijeta.
Dio o cijenama ugljika
Tržišta ugljika učinkovit su politički alat koji određuje cijenu emisija CO2. To stvara poticaj za smanjenje emisija i internalizira cijenu emisija u proces donošenje odluka u organizaciji. Tržišta ugljika ne daju prednost jednoj zelenoj tehnologiji u odnosu na drugu, već stavljaju naglasak na krajnji cilj nižih emisija.
Financijski dio
Energetski jaz postoji i danas, a siromaštvo je i dalje prisutno u pojedinim dijelovima svijeta. Ulaganja u čistu energiju često imaju visoke početne troškove, a omogućavanje jeftinog financiranja je ključno. Energetska tranzicija treba pridonijeti izvlačenju ljudi i zajednica iz siromaštva i omogućiti im pristup čistoj, povoljnoj i pristupačnoj energiji – čime se potiču ne samo energetska tranzicija, već i održiv rast bogatstva tamo gdje je prijeko potreban.
Dio s opskrbnim lancem
Možete imati velike ambicije u energetskoj tranziciji, ali bez materijala koji to podupiru, bit će ih teško skalirati za opsežniju primjenu. Danas su dijelovi opskrbnog lanca obnovljive energije koncentrirani u nekoliko zemalja. To stvara rizik kada je riječ o stabilnosti i sigurnosti opskrbe. Diverzifikacija je ključna.
Dio javne potpore
Kako bi se olakšala brza implementacija obnovljivih tehnologija, potrebna je javna potpora. Potrebni su prihvaćanje i podrška za izgradnju kopnenih vjetroelektrana, za ugradnju toplinske pumpe u domove te zamjenu fosilnih vozila baterijskim električnim vozilima. Potrebno se suočiti s eventualnim otporom i pronaći rješenja koja će podržavati energetsku tranziciju.
Dio "pravedne tranzicije"
Energetska tranzicija stvorit će efekt valova u gospodarstvima i kućanstvima: visoki početni troškovi za rješenja zelene energije te više cijene ugljika mogu nerazmjerno pogoditi ranjiva kućanstva, a mnoge zajednice ostaju ovisne o fosilnim industrijama za zapošljavanje. Prijelaz se ne smije napraviti na štetu ranjivih kućanstava. Upravljanje tim procesom zahtijeva političku potporu koja će pomoći u subvencioniranju, poticanju i zadržavanju zaposlenosti ljudi dok radimo na postizanju cilja niskih emisija.
Održivi dio
Kriza prirode, koju karakteriziraju gubitak bioraznolikosti i degradacija ekosustava, ključan je aspekt održivosti u energetskoj tranziciji. Prijelaz na obnovljive izvore energije može ublažiti te utjecaje. Međutim, ovaj prijelaz mora se izvršiti odgovorno kako bi se zaštitili lokalni ekosustavi i bioraznolikost. Održivost u energetskoj tranziciji uključuje holistički pristup koji ne uključuje samo smanjenje emisija ugljika, već i očuvanje bioraznolikosti i održavanje zdravlja ekosustava.
Dio koji nedostaje
Low Emissions Scenario ne ograničava globalno zagrijavanje na 1,5 °C u skladu s Pariškim sporazumom. Svaka molekula CO2 je važna, pa, da bismo to postigli, moramo brže smanjivati emisije i moramo ići dublje. Razvijene i zrele tehnologije moraju se brže implementirati, a još nezrele tehnologije moraju biti ranije dostupne za širu primjenu, dok svi zajedno moramo učinkovitije koristiti energiju.
Najčešći mitovi o solarnoj energiji... i zašto nisu istiniti
Kako bismo otkrili tri glavna mita o solarnoj energiji, zatražili smo pomoć Statkraftova voditelja solarnog inženjeringa Paola Pizzornija, koji je nakon 15 godina rada u obnovljivim izvorima energije (i stotina MW solarne energije koje može povezati sa svojim imenom) više nego spreman ispričati pravu priču o solarnoj energiji.
Upoznajte Paola ovdje
Pet pitanja za Siri Todnem, voditeljicu hidroprojekta na brani Nesjø u Norveškoj
Razgovarali smo sa Siri Todnem, voditeljicom projekta obnove jedne od najvećih brana u Norveškoj, kako bismo se izbliza upoznali s hidroelektranama.
Upoznajte Siri ovdje